Lokacije Festivala
Sisak
Bazilika Svetog Kvirina
Prva se drvena Crkva Svetog Kvirina u Sisku spominje 1653. godine, a na istom je mjestu sagrađena nova oko 1670. Potom je tu 1784. sazidana trajna kapelica koja je jako oštećena krajem Drugog svjetskog rata.
Siščani su se uvijek mnogo molili Svetom Kvirinu i uvjereni su da upravo zahvaljujući njegovu zagovoru Sisak nije nikada pao u turske ruke. Štovanje sv. Kvirina bilo je tijekom 19. stoljeća u Sisku je bilo osobito svečano, a 4. lipnja je bio neradni dan. S vremenom je njegov kult slabio, a 1974. odlukom sisačke općine kapelica srušena i groblje oko nje preorano.
1994. je Sv. Kvirin proglašen sisačkim zaštitnikom i od tada se 4. lipnja slavi kao Dan grada Siska. 4. lipnja 2002. posvećena je Župna crkva Sv. Kvirina, a istog dana 2014. proglašena je Bazilikom (Bazilika Minor).
Dispozicija orgulja:
SISAK, Bazilika sv. Kvirina
Opći podaci:
Graditelj: Schwarz/Winterhalter
Godina gradnje: 1927./1973.
Zračnice: s registarskim kancelama
Registarski prijenos: pneumatski
Svirni prijenos: pneumatski
Manual: C-f³ Pedal: C- d 1
Dispozicija:
I. Manual:
1. Pommer16'
2. Prinzipal 8'
3. Holzflote 8'
4. Oktave 4'
5. Oktave 2'
6. Sesquilater 2f
7. Mixtur 1 1/3'
8. Trompette 8'
II. Manual
9. Gedeckt 8'
10. Salicional 8'
11. Prestant
12. Rohrflote 4'
13. Schwiegel 2'
14. Quinte 1 1/3'
15. Sifflet 1'
16. Schalmay 8'
Pedal:
17. Subbass 16'
18. Zartbass 16'
19. Octavbass 8'
20. Choralbass 4'
21. Fagottbass 16'
Spojevi: II-I, I-ped, II-ped.
Kolektivi: P, f, tutti
Pomagala: Žauzije, 1 slobodna kombinacija, tremolo I, tremolo II.
Glina
Župna crkva Svetog Ivana Nepomuka
1776. sagrađena je mala kapelica u čast Sv. Ivanu Nepomuku u današnjem središnjem glinskom parku. Župa je utemeljena 1800. godine.
28. rujna 1824. počela je gradnja nove župne crkve, a 12. veljače 1830. svečano je posvećena. Potpuno je srušena tijekom Domovinskog rata.
Gradnja nove crkve je započeta 2000. godine na novoj lokaciji u blizini rijeke Gline, a posvećena je 22. rujna 2002. Župni blagdan je 16. svibnja – Sv. Ivan Nepomuk.
Dispozicija orgulja:
GLINA, Župna crkva sv. Ivana Nepomuka
Opći podaci:
Graditelj: Steinmeyer
Godina gradnje: 1953.
Zračnice: s membranama, pneumatske
Registarski prijenos: elektropneumatski
Svirni prijenos: elektropneumatski
Manual: C-g³ Pedal: C- f 1
Dispozicija:
I. Manual – Hauptwerk:
1. Gedacktpommer 16'
2. Principal 8'
3. Gemshorn 8'
4. Oktav 4'
5. Rohrflöte 4'
6. Superoktav 2'
7. Nachthorn 2'
8. Mixtur 4-5f 1 1/3'
9. Trompete 8'
10. Clarine 4'
II. Manual – Schwellwerk:
11. Harfenprincipal 8'
12. Rohrgedackt 8'
13. Oktav 4'
14. Koppelflöte 4'
15. Sesquialtera 2f 2 2/3'
16. Hohlflöte 2'
17. Superquinte 1 1/3'
18. Blockflöte 1'
19. Principalmixtur 4f 2'
20. Rankettregal 16'
21. Krummhorn 8'
III. Manual – Rückpositiv:
22. Quintadena 8'
23. Gedackt 8'
24. Weitprincipal 4'
25. Oktav 2'
26. Terzian 2f 1 3/5'
27. Cymbel 3f ½'
28. Schalmei 4'
Pedal – Pedalwerk:
29. Principalbass 16'
30. Subbass 16'
31. Pommerbass 16' (prijenos s I. manuala – Gedacktpommer 16')
32. Oktavbass 8'
33. Gedecktbass 8' (C-f prijenos – Subbass 16')
34. Rohrquintade 4'
35. Rauschpfeife 2f 5 1/3'
36. Rauschbass 4f 2 2/3'
37. Mixtur 4-5f 1 1/3'
38. Stillposaune 16'
39. Trompete 8' (prijenos s I. manuala)
40. Clarine 4' (prijenos s I. manuala)
Spojevi: III-II, III-I, II-I, III-ped, II-ped, I-ped
Kolektivi: tutti, labijalni pleno
Pomagala: crescendo valjak, žaluzije (II), 3 slobodne kombinacije, tremulant II, tremulant III
Hrvatska Kostajnica
Župna crkva Svetog Antuna Padovanskog
U ovom gradiću na lijevoj obali Une, podno brda zvanog Djed, boravili su franjevci od sredine 14. stoljeća. Pokroviteljstvo nad njima imali su gospodari grada – u 15. stoljeću Frankopani, a u 16. stoljeću Zrinski, sve dok 1556. grad nisu osvojili Turci.
Krajem 17. stoljeća . franjevci se vraćaju u Hrvatsku Kostajnicu gdje podižu samostan i crkvu sv. Antuna Padovanskog koju dovršavaju 1746. godine. 1764. počinje gradnja crkvenog tornja, a 1797. su nabavljene orgulje Antuna Scholza koje su uništene u Domovinskom ratu. Tada su nažalost stradale i Župna crkva Sv. Nikole u kojoj smo imali orgulje Ferde Heferera op. iz 1901. godine, kao i Kapela sv. Ane gdje je bio pozitiv iz 18. st.
Župna crkva sv. Antuna Padovanskog izgrađena je u baroknom stilu, kroz povijest je pretrpjela mnoga razaranja, a danas je u potpunosti obnovljena. U 21. st. oplemenjena je vitrajima akademskog slikara Branimira Dorotića koji prikazuju sv. Antuna Padovanskog, zaštitnika Grada Hrvatska Kostajnica i cikluse iz Isusova života. Također, u crkvu su 2012. postavljene orgulje nepoznatog švicarskog graditelja.
Dispozicija orgulja:
HRVATSKA KOSTAJNICA, Župna crkva sv. Antuna Padovanskog
Opći podaci:
Graditelj: Nije poznato
Godina gradnje: Nije poznato
Zračnice: s registarskim kancelama, s čunjićima
Registarski prijenos: elektromagnetski
Svirni prijenos: elektromagnetski
Manual: C-g³ Pedal: C-f¹
Dispozicija:
I. Manual:
1. Principal 8'
2. Ror.flote8'
3. Octav 4'
4. Qvinte 2 2/3'
5. Sup. octav 2'
6. Mixtur 1 1/3'
II. Manual
7. Gedeckt 8'
8. Gamba 8'
9. Ror.flote 4'
10. Wald.flote 2'
11. Sesevialter 2 fah
Pedal:
12. Subbass 16'
Spojevi: II-I, man-ped, sup-I, sup-II.
Kolektivi: TuttiPomagala:Crescendo, 2 sl. kombinacija, Tremolo
Voloder
Župna crkva Svetog Antuna Padovanskog
Naselje Voloder nalazi se u Moslavini, na mjestima gdje potok Voloderec probija iz jugozapadnih vinorodnih obronaka Moslavačke gore u nizinu Polonja.
Zahvaljujući dobrom položaju, Voloder je bio prebivalište ljudi od najranijih razdoblja do danas. O tome nam govore arheološki nalazi – najstarije naselje iz eneolitika otkriveno je 1968. godine u Voloderskim bregima.
U centru Volodera nalazi se neogotička župna crkva sv. Antuna Padovanskoga iz 1863. godine u kojoj su orgulje Antuna Šimenca iz 1863. godine, njegov najvažniji rad u Hrvatskoj.
Dispozicija orgulja:
VOLODER, Župna crkva sv. Antuna Padovanskog
Opći podaci:
Graditelj: Antun Schimenz
Godina gradnje: 1863.
Zračnice: s tonskim kancelama, s kliznicama
Registarski prijenos: mehanički
Svirni prijenos: mehanički
Manual: C-f³ Pedal: C-h¹ (12 tonova)
Dispozicija:
Manual:
1. Principal 8' Fuss
2. Gedeckt 8' Fuss
3. Salicional 8' Fuss
4. Octav 4' Fuss
5. Flauto 4' Fuss
6. Flauto 2 2/3 Fuss
7. Quintadecima 2' Fuss
8. Decima nona 1 ½' Fuss
9. Vigesima sec. 1' Fuss
Pedal:
10. Subbass 16' Fuss
11. Principalbass 8' Fuss
12. Choralbass 4' Fuss
Spojevi: Man-ped
Kolektivi: Forte
POŠALJITE PORUKU
Pozivamo sve željne suradnje da nam se jave kako bismo uspostavili kontakt, a sa zahvalnošću prihvaćamo svaku kritiku, pohvalu, prijedloge i pomoć.
KONTAKT
DRUŠTVENE MREŽE
NEWSLETTER
FESTIVALI U NAJAVI