Lokacije Festivala

Prva se drvena Crkva Svetog Kvirina u Sisku spominje 1653. godine, a na istom je mjestu sagrađena nova oko 1670. Potom je tu 1784. sazidana trajna kapelica koja je jako oštećena krajem Drugog svjetskog rata.

Siščani su se uvijek mnogo molili Svetom Kvirinu i uvjereni su da upravo zahvaljujući njegovu zagovoru Sisak nije nikada pao u turske ruke. Štovanje sv. Kvirina bilo je tijekom 19. stoljeća u Sisku je bilo osobito svečano, a 4. lipnja je bio neradni dan. S vremenom je njegov kult slabio, a 1974. odlukom sisačke općine kapelica srušena i groblje oko nje preorano.

1994. je Sv. Kvirin proglašen sisačkim zaštitnikom i od tada se 4. lipnja slavi kao Dan grada Siska. 4. lipnja 2002. posvećena je Župna crkva Sv. Kvirina, a istog dana 2014. proglašena je Bazilikom (Bazilika Minor).

1776. sagrađena je mala kapelica u čast Sv. Ivanu Nepomuku u današnjem središnjem glinskom parku. Župa je utemeljena 1800. godine.

28. rujna 1824. počela je gradnja nove župne crkve, a 12. veljače 1830. svečano je posvećena. Potpuno je srušena tijekom Domovinskog rata.

Gradnja nove crkve je započeta 2000. godine na novoj lokaciji u blizini rijeke Gline, a posvećena je 22. rujna 2002. Župni blagdan je 16. svibnja – Sv. Ivan Nepomuk.

Prvotna crkva svetog Lovre, izgrađena 1780. godine u kasnobaroknom, odnosno neoklasicističkom stilu, bila je spomenik 0. kategorije upisan u Registar spomenika kulture Hrvatske. Uz bogati inventar, u crkvi su svirale orgulje Ferde Heferera iz 1913. godine, postavljene u barokno dvokrilno kućište iz 1780. godine. Osim ovih orgulja, u Petrinji su prije Domovinskog rata postojala još tri iznimno vrijedna povijesna instrumenta – pozitivi Pavla Pumppa u kapelama sv. Katarine (oko 1830.), Presvetoga Trojstva i Sv. Benedikta (poslije 1860.). Crkva je do temelja porušena 23. veljače 1992. godine, a istu sudbinu doživjele su i sve petrinjske kapele na okupiranom teritoriju u Domovinskom ratu. Nakon miniranja i rušenja crkve, teren je očišćen od ostataka i na njenom mjestu je zasijana trava i osmišljen park u kojem je 2004. godine, na temeljima stare crkve, sagrađena nova koja je izvana sačuvala svoj prijašnji izgled. Crkva je 2015. godine dobila orgulje iz crkve svetog Marka na zagrebačkom Gornjem gradu, gdje su svirale od 1936. godine. Orgulje imaju trideset registara, a izradila ih je Orguljaška radionica Heferer, prema konceptu orguljaša Franje i Čedomila Dugana, kao instrument za praćenje zborskog pjevanja. Orgulje imaju jedinstvenu povijesnu i muzikološku vrijednost. Blagoslovljene su 11. listopada 2015. godine. Od posljedica potresa 29. prosinca 2020. stradalo je krovište crkve, a manje su štete nastale i u samoj crkvi. Orgulje nisu značajno oštećene, ali potreban im je popravak i temeljito čišćenje.

U ovom gradiću na lijevoj obali Une, podno brda zvanog Djed, boravili su franjevci od sredine 14. stoljeća. Pokroviteljstvo nad njima imali su gospodari grada – u 15. stoljeću Frankopani, a u 16. stoljeću Zrinski, sve dok 1556. grad nisu osvojili Turci.

Krajem 17. stoljeća . franjevci se vraćaju u Hrvatsku Kostajnicu gdje podižu samostan i crkvu sv. Antuna Padovanskog koju dovršavaju 1746. godine. 1764. počinje gradnja crkvenog tornja, a 1797. su nabavljene orgulje Antuna Scholza koje su uništene u Domovinskom ratu. Tada su nažalost stradale i Župna crkva Sv. Nikole u kojoj smo imali orgulje Ferde Heferera op. iz 1901. godine, kao i Kapela sv. Ane gdje je bio pozitiv iz 18. st.

Župna crkva sv. Antuna Padovanskog izgrađena je u baroknom stilu, kroz povijest je pretrpjela mnoga razaranja, a danas je u potpunosti obnovljena. U 21. st. oplemenjena je vitrajima akademskog slikara Branimira Dorotića koji prikazuju sv. Antuna Padovanskog, zaštitnika Grada Hrvatska Kostajnica i cikluse iz Isusova života. Također, u crkvu su 2012. postavljene orgulje nepoznatog švicarskog graditelja.

Naselje Voloder nalazi se u Moslavini, na mjestima gdje potok Voloderec probija iz jugozapadnih vinorodnih obronaka Moslavačke gore u nizinu Polonja.

Zahvaljujući dobrom položaju, Voloder je bio prebivalište ljudi od najranijih razdoblja do danas. O tome nam govore arheološki nalazi – najstarije naselje iz eneolitika otkriveno je 1968. godine u Voloderskim bregima.

U centru Volodera nalazi se neogotička župna crkva sv. Antuna Padovanskoga iz 1863. godine u kojoj su orgulje Antuna Šimenca iz 1863. godine, njegov najvažniji rad u Hrvatskoj.

Početak gradnje nove župne crkve sv. Marije Kraljice Mira obilježen je 2008. godine kada je položen kamen temeljac. Crkva je blagoslovljena 2011. godine, a dovršena 2016. godine. Crkvu krasi mozaik umjetnika Marka Rupnika.