UMJETNOST ORGULJA SISKA
Ars Organi Sisciae

Danas se orgulje uglavnom vezuju uz crkve i katedrale; spomen na njih najčešće asocira na liturgiju, misu, nešto mistično i pomalo okultno. Ipak, orgulje kao jedan od najdugovječnijih instrumenata u ljudskoj povijesti s kontinuitetom korištenja, nisu oduvijek bile simbol za nešto produhovljeno. Srećemo ih još u staroj Kini, Egiptu, staroj Grčkoj i Rimu: očigledno je da je dosta civilizacija bilo nadahnuto orguljama. Neki ih smještaju u 3 stoljeće, ali jako puno opisa upućuje na puno duži život tog instrumenta. Zanimljivo je da su orgulje u početku – i dugi niz stoljeća poslije – uglavnom korištene kao svjetovni instrument, koristile su se za zabave, gladijatorske igre, bakanalijske svečanosti itd. Prikaze orgulja nalazimo na kovanom novcu Rimskog carstva iz doba careva Nerona, Trajana i Hadrijana, a oslikane su i u mozaicima od kojih je najpoznatiji onaj iz Triera (2. st. pr. Kr.). Poznato je da je Rimsko carstvo na svom kovanom novcu prikazivalo aktualne careve, važne događaje i gradove pa tako i orgulje, što nam svjedoči o njihovom iznimnom značaju u tadašnjem društvu. Budući da je rimska Siscia također bila prikazivana na rimskom novcu, možemo pretpostaviti da je jedan tako važan rimski grad imao i orgulje za svoje društvene potrebe. Kada bi se izvršila temeljita arheološka istraživanja Sisciae, možda bi se i tu pronašao kakav mozaik ili prikaz koji nas upućuje na tadašnje orgulje. U 8. stoljeću, kao poklon bizantskog cara, orgulje dolaze u Franačku i polako, ali sigurno se uvode u Zapadnu crkvu gdje svoj procvat doživljavaju u vrijeme baroka. Upravo u tom periodu, nakon austrijsko-turskih ratova, naš kraj naseljava stanovništvo iz raznih krajeva, donoseći sa sobom i naslijeđene kulturološke potrebe, a među njima i gradnju orgulja i orguljanje.
U Hrvatskoj je tijekom evidencije orgulja (1972. – 1975.) zabilježeno oko 800 orgulja i orguljskih pozitiva, među kojima je velik broj povijesno i spomenički vrijednih starih glazbala, od 16./17. do 20. stoljeća. U sisačkom kraju pratimo crkvene orgulje od 18. stoljeća. Tek je manji broj njih u dobrom stanju i redovitoj upotrebi, a veći je dio bio kontinuirano zapuštan i izložen propadanju. Četrdesetak orgulja uništeno je ili ukradeno na okupiranom teritoriju tijekom Domovinskog rata, a samo na području Sisačko-moslavačke županije uništeno je više desetaka crkvi i instrumenata: u Petrinji (Heferer, 1913; Župna crkva Sv. Lovre), Glini (Johann Heilinger, 1829; Župna crkva Sv. Ivana Nepomuka), Gorama (A. Schimenz, postavljene 1870; Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije), Viduševcu (Tump, 1858; Župna crkva Sv.Franje Ksaverskog), Topuskom (Ovčarić, 1927; Župna crkva Pohoda Marijina), Divuši (P. Pumpp, 1844; Župna crkva Sv. Katarine), Kostajnici (A. Scholz, 1797; Franjevačka crkva Sv. Antuna Padovanskog), a još sakupljamo uništenu i razasutu dokumentaciju o orguljama koje su nekada postojale u Maji, Šišincu, Hrastovici, Maloj Solni, Dubici, Čuntiću, u samostanskoj crkvi u Kostajnici i drugdje. Osim navedenih orgulja, još su neke uništene za vijeme II. svjetskog rata: u Komarevu (J. Brandl, 1911.), Sunji, Prelošćici i dr.
U okolici Siska imamo par sačuvanih povijesnih instrumenata, kao što su orgulje na kojima će se održati ovogodišnji festival Ars Organi Sisciae. Doduše, imamo i veći broj zapuštenih orgulja u čiju bi se obnovu trebalo hitno krenuti. Riječ je o instrumentima u Maloj Gorici (Heferer), Farkašiću Starom (P. Pumpp, 1848; Župna crkva Sv. Marije), Žažini (Jenechek), ali i u Sisku, koji je nekada imao četiri instrumenta: orgulje u Župnoj crkvi Uzvišenja Sv. Križa (tvrtka Brandl, 1912.), u kapeli Sv. Kvirina (P. Pumpp, 1855.), u tadašnjoj kapeli Sv. Marije (P. Pumpp, ugradba Brandl, 1855; uništene u II. svjetskom ratu) i u nekadašnjoj židovskoj sinagogi (Heferer, 1914.) koja je 1941. godine prenamijenjena, a danas je u toj zgradi Glazbena škola Fran Lhotka u Sisku.
Među najznačajnijim razlozima utemeljenja ovog festivala su zaštita, obnova i revitalizacija orguljaške baštine. Popularizacija hrvatskih povijesnih orgulja i orguljske glazbe zadatak je koji otvara cijeli niz potreba i mogućnosti. Na taj izazovan poticaj odlučili smo, svjesni bogate baštine koja nas srećom još uvijek okružuje, odgovoriti autentično – podsjećajući na minule običaje stvaramo novu tradiciju osluškivanja zvuka naših starih u izvedbama najboljih domaćih i svjetskih umjetnika i orguljaša.
POŠALJITE PORUKU
Pellentesque rhoncus placerat nisi non lobortis. Etiam efficitur bibendum consequat. In porta mauris ac lacus sollicitudin, vel sagittis nisl sodales. Proin vitae blandit urna.
KONTAKT
DRUŠTVENE MREŽE
NEWSLETTER
FESTIVALI U NAJAVI