UMJETNOST ORGULJA SISKA

Ars Organi Sisciae

Danas se orgulje uglavnom vezuju uz crkve i katedrale; spomen na njih najčešće asocira na liturgiju, misu, nešto mistično i pomalo okultno. Ipak, orgulje kao jedan od najdugovječnijih instrumenata u ljudskoj povijesti s kontinuitetom korištenja, nisu oduvijek bile simbol za nešto produhovljeno. Srećemo ih još u staroj Kini, Egiptu, staroj Grčkoj i Rimu: očigledno je da je dosta civilizacija bilo nadahnuto orguljama. Neki ih smještaju u 3 stoljeće, ali jako puno opisa upućuje na puno duži život tog instrumenta. Zanimljivo je da su orgulje u početku – i dugi niz stoljeća poslije – uglavnom korištene kao svjetovni instrument, koristile su se za zabave, gladijatorske igre, bakanalijske svečanosti itd. Prikaze orgulja nalazimo na kovanom novcu Rimskog carstva iz doba careva Nerona, Trajana i Hadrijana, a oslikane su i u mozaicima od kojih je najpoznatiji onaj iz Triera (2. st. pr. Kr.). Poznato je da je Rimsko carstvo na svom kovanom novcu prikazivalo aktualne careve, važne događaje i gradove pa tako i orgulje, što nam svjedoči o njihovom iznimnom značaju u tadašnjem društvu. Budući da je rimska Siscia također bila prikazivana na rimskom novcu, možemo pretpostaviti da je jedan tako važan rimski grad imao i orgulje za svoje društvene potrebe. Kada bi se izvršila temeljita arheološka istraživanja Sisciae, možda bi se i tu pronašao kakav mozaik ili prikaz koji nas upućuje na tadašnje orgulje. U 8. stoljeću, kao poklon bizantskog cara, orgulje dolaze u Franačku i polako, ali sigurno se uvode u Zapadnu crkvu gdje svoj procvat doživljavaju u vrijeme baroka. Upravo u tom periodu, nakon austrijsko-turskih ratova, naš kraj naseljava stanovništvo iz raznih krajeva, donoseći sa sobom i naslijeđene kulturološke potrebe, a među njima i gradnju orgulja i orguljanje.

U Hrvatskoj je tijekom evidencije orgulja (1972. – 1975.) zabilježeno oko 800 orgulja i orguljskih pozitiva, među kojima je velik broj povijesno i spomenički vrijednih starih glazbala, od 16./17. do 20. stoljeća. U sisačkom kraju pratimo crkvene orgulje od 18. stoljeća. Tek je manji broj njih u dobrom stanju i redovitoj upotrebi, a veći je dio bio kontinuirano zapuštan i izložen propadanju. Četrdesetak orgulja uništeno je ili ukradeno na okupiranom teritoriju tijekom Domovinskog rata, a samo na području Sisačko-moslavačke županije uništeno je više desetaka crkvi i instrumenata: u Petrinji (Heferer, 1913; Župna crkva Sv. Lovre), Glini (Johann Heilinger, 1829; Župna crkva Sv. Ivana Nepomuka), Gorama (A. Schimenz, postavljene 1870; Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije), Viduševcu (Tump, 1858; Župna crkva Sv.Franje Ksaverskog), Topuskom (Ovčarić, 1927; Župna crkva Pohoda Marijina), Divuši (P. Pumpp, 1844; Župna crkva Sv. Katarine), Kostajnici (A. Scholz, 1797; Franjevačka crkva Sv. Antuna Padovanskog), a još sakupljamo uništenu i razasutu dokumentaciju o orguljama koje su nekada postojale u Maji, Šišincu, Hrastovici, Maloj Solni, Dubici, Čuntiću, u samostanskoj crkvi u Kostajnici i drugdje. Osim navedenih orgulja, još su neke uništene za vijeme II. svjetskog rata: u Komarevu (J. Brandl, 1911.), Sunji, Prelošćici i dr.

U okolici Siska imamo par sačuvanih povijesnih instrumenata, kao što su orgulje na kojima će se održati ovogodišnji festival Ars Organi Sisciae. Doduše, imamo i veći broj zapuštenih orgulja u čiju bi se obnovu trebalo hitno krenuti. Riječ je o instrumentima u Maloj Gorici (Heferer), Farkašiću Starom (P. Pumpp, 1848; Župna crkva Sv. Marije), Žažini (Jenechek), ali i u Sisku, koji je nekada imao četiri instrumenta: orgulje u Župnoj crkvi Uzvišenja Sv. Križa (tvrtka Brandl, 1912.), u kapeli Sv. Kvirina (P. Pumpp, 1855.), u tadašnjoj kapeli Sv. Marije (P. Pumpp, ugradba Brandl, 1855; uništene u II. svjetskom ratu) i u nekadašnjoj židovskoj sinagogi (Heferer, 1914.) koja je 1941. godine prenamijenjena, a danas je u toj zgradi Glazbena škola Fran Lhotka u Sisku.

Među najznačajnijim razlozima utemeljenja ovog festivala su zaštita, obnova i revitalizacija orguljaške baštine. Popularizacija hrvatskih povijesnih orgulja i orguljske glazbe zadatak je koji otvara cijeli niz potreba i mogućnosti. Na taj izazovan poticaj odlučili smo, svjesni bogate baštine koja nas srećom još uvijek okružuje, odgovoriti autentično – podsjećajući na minule običaje stvaramo novu tradiciju osluškivanja zvuka naših starih u izvedbama najboljih domaćih i svjetskih umjetnika i orguljaša.

POŠALJITE PORUKU

Pellentesque rhoncus placerat nisi non lobortis. Etiam efficitur bibendum consequat. In porta mauris ac lacus sollicitudin, vel sagittis nisl sodales. Proin vitae blandit urna.

DRUŠTVENE MREŽE

 

NEWSLETTER